68 godina brige za djecu

Godinama nakon Drugoga svjetskog rata još se su snažno osjećale posljedice razaranja, ljudskih žrtava i velikog siromaštva. Djeci je trebalo osigurati osnovne egzistencijalne uvjete i pobrinuti se za njihove kulturne, društvene, odgojne i druge potrebe. Krajem 40-ih pokrenute su prve akcije za djecu, počevši od brige za prehranu, odjeću i smještaj do organiziranja priredbi, sportskih natjecanja i upućivanja školske djece na oporavak i ljetovanje. Ovaj pristup proširen je i na predškolsku djecu, a roditelji su poticani na aktivnije sudjelovanje u odgajanju djece.

Novi pristup djeci doveo je osnivanja društvene organizacije 12. prosinca 1950. u Zagrebu pod nazivom Društva Naša djeca. Pri nabrajanju zadataka DND-a za rad s djecom školske dobi navedena je i briga o predškolskoj djeci, praćenje rada i života djece u domu i školi, uska suradnja s obrazovnim institucijama i roditeljima. Samo dva mjeseca kasnije osnovano je prvo Društvo Naša djeca u Hrvatskoj: u selu Zamršju koje je bilo u sklopu tadašnjega karlovačkog kotara. A već do ljeta iste godine evidentirano je osnivanje nekoliko stotina DND-a.

 

Djeci pružamo zabavu, kulturu i skrb o zdravlju

Uloga Društva „Naša djeca“ bila je „da pokreće i rješava sve probleme iz dječjeg života na svom teritoriju“: osnivali smo dječja igrališta, dječje kutiće, zabavišta, kazališta lutaka, igraonice, knjižnice i druge kulturne ustanove. Nije zaboravljena ni briga o zdravlju djeteta i slobodnom vremenu djece, kao ni briga o korištenju kvalitetih dječjih slikovnica, časopisa, knjiga, igračaka, filma i radija. 

S rastom uloge Saveza i društava, povećavao se broj aktivnosti i programa za djecu: Priredbe na kraju školske godine, Natjecanje na romobilima i druga sportska natjecanja, Ljetovanje djece, Dolazak Djeda Mraza s darovima, Zimske igre, Parada maski, Crtanje na pločniku; zatim rad grupa mladih prirodoslovaca, folklornih grupa, pjevačkih i tamburaških zborova, pa akcije skupljanja otpadaka, kopriva i ljekovitog bilja, mladi zadrugari, dječje grupe zrakoplovnih modelara, radioamatera, filatelista, meteorologa, mladih vatrogasaca, planinara… Uvodi se Dječji tjedan, održavaju se dječji sajmovi, osnivaju se dječji kutići, male škole za predškolsku djecu, prikupljaju knjige za djecu u Istri, održava prvenstvo u igri graničara; od 1955. počinju posjeti i tjedni boravci djece na relacijama selo-grad sa smještajem u obiteljima-članovima DND-a, uspostavljaju se dopisivanja s djecom u svijetu, 1957. održava se prvi republički festival pjevačkih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, 1958. uvodi se u praksu rad Malog kina itd.

 

Stručno-znanstveni pristup slobodnom vremenu djece

Drugo desetljeće počelo je humanitarnom akcijom za pomoć djeci nastradaloj od potresa na makarskom i dubrovačkom području (1962). Od 1967. počeli su godišnji susreti dječjih literarnih, novinarskih i recitatorskih grupa, a i dan danas imamo Smotru dječjeg stvaralaštva „Radost, igra i stvaralaštvo djece“.

Već od 1952. pri Savezu DND-a (tadašnjem Glavnom odboru DND-a) imenovana su stručna radna tijela, nazvana sekcijama, a kasnije centrima, i to najprije pet: za predškolski odgoj, za rad s roditeljima, za ugroženu djecu te za dječji tisak, literaturu i dječji crtež, a sljedećih godina još sedam: za zdravstvenu zaštitu djece, za izvannastavne aktivnosti, za dječja igrališta, za dječja ljetovališta, za kazališta lutaka, za igračke, za film i dijafilm, pa nakon pet godina još pet: za pomoć djeci s invaliditetom, za vitaminsku prehranu djece, za glazbeni odgoj, za scenski izraz te za suvremeno odijevanje djece. U tih ukupno 17 programskih odbora bilo je okupljeno nekoliko stotina suradnika-stručnjaka „javnih prosvjetnih i kulturnih radnika, pedagoga, psihologa, liječnika, socijalnih radnika, književnika, glazbenika, likovnih umjetnika, arhitekata, urbanista, ekonomista, pravnika i drugih“, koji sudjeluju u stvaranju novih sadržaja i novih uvjeta za odgoj i obrazovanje djece putem DND-a. Ova i ostala stručna tijela postigla su zapažene rezultate u sklopu svojega djelokruga, a iznimno su pomogli i njihovi pismeni radovi u biltenima - objavljeno je ukupno 77 brojeva na čak 2.692 stranice.

 

Iz njihovog rada stvorila se potrebe za širim stručnim i znanstvenim spoznajama, zbog čega je 1965. osnovan studijski Centar za vanškolski odgoj djece. Zadaća Centra bila je „baviti se sistematskim praćenjem, stručnim proučavanjem, znanstvenim istraživanjem i društvenim unapređivanjem sadržaja aktivnosti djece u slobodnom vremenu“. Centar za vanškolski odgoj djece je, uz ostalo, izvršio prvo istraživanje osnovnih karakteristika i dimenzija slobodnog vremena mladih u Hrvatskoj te stručno razradio i objavio bitne aspekte pojma dječje kreativnosti. Tri godine kasnije, Centar je pokrenuo dvomjesečni časopis Umjetnost i dijete; vodio je dodjele godišnjih nagrada „Grigor Vitez" za najbolja književna ostvarenja za djecu i ilustracije u knjigama za djecu; organizirao edukativne putujuće izložbe dječjih slikovnica i ilustriranih knjiga za djecu; uključio se u izradu europske Bibliografije o slobodnom vremenu (koju izdaje UNESCO); načinio domaću nacionalnu klasifikaciju područja slobodnog vremena mladih itd.

Za cijepljenje djece, protiv siromaštva i izrabljivanja

Centar za vanškolski odgoj djece potaknuo je stvaranje znanstvenih i istraživačkih radova u području slobodnog vremena mladih te je u suradnji sa srodnim organizacijama s područja tadašnje države postao organizator godišnjih znanstvenih kolokvija o slobodnom vremenu djece. S prvih sedam kolokvija objavljeno je sedam knjiga s 224 teorijska i istraživačka rada. 12 godina nakon osnutka Centar je pripojen Zavodu za školstvo Ministarstva prosvjete gdje je nakon par godina njegova stručna aktivnost, nažalost, ugasila. No, Centar je značajno doprinio ukupnoj izdavačkoj djelatnosti Saveza, koji je dosad objavio više od 600 publikacija na preko 45.000 stranica, u nakladi većoj od 850.000 primjeraka! Objavljene publikacije imaju trajnu vrijednost za sve koji ostvaruju neposredne aktivnosti s djecom. Zato ova izdanja, osim članova DND-a, žele, traže i rado se njima koriste i mnogobrojne druge udruge, dječji vrtići, osnovne škole, fakulteti te razne ustanove i pojedinci.

Od 1975. u Savezu je počela značajna novost za predškolsku djecu: osnovni DND-i organiziraju tzv. kraće programe za onu djecu koja nisu obuhvaćena radom vrtića, a takve djece tada je bilo 75%.  Javnim porukama nadležnim tijelima i ustanovama Savez DND-a se, između ostalog, zalagao: za cijepljenje djece, za širi opseg preventivne zdravstvene zaštite, za stvaranje posebnih fondova za dječju zaštitu, za suzbijanje dječjeg prosjačenja, protiv preranog zapošljavanja djece, za mjere protiv dječjeg kriminala. Uvjerljivo je obrazložena predstavka o potrebi donošenja zakonskih propisa za rad s djecom predškolske dobi, a upravo su te predstavke bile prethodnice osnivanju dječjih vrtića i jaslica i njihovu uvrštavanju u sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Bili su zapaženi i zahtjevi za izmjenama Zakona o braku u odnosu na tretman djeteta prilikom rastave, pa za suzbijanje alkoholizma u školske djece i preranog pušenja, kao i za obvezno predviđanje društvenih prostora za djecu u novogradnjama. A za područje kulture objavljene su rezolucije protiv bezvrijednih tekstova za djecu te apeli za promociju dobre knjige i igračke te za pedagoško korištenje filmova i radioemisija.

 

Djelovanje prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta

U prvih pola stoljeća svoga postojanja Savez DND-a je četiri puta preispitivao svoj status, cilj i programsku orijentaciju, a sa svrhom da što bolje postavi i prilagodi svoje djelovanje u novonastalim uvjetima koje je donosio ukupni razvoj u zemlji i svijetu. Najnovije takvo preispitivanje ostvareno je u godinama značajnih demokratskih promjena u svijetu, pa i na ovim prostorima. U gotovo tri godine, od 1987. do početka 1990., održani su mnogobrojni sastanci savjetovanja tadašnjih DND-a i Saveza, na kojima su uz samokritične konstruktivne rasprave analizirani dotadašnji dometi i traženi novi suvremeni oblici i sadržaji za daljnji ustroj i djelovanje.

S obzirom da je većina članova društava „Naša djeca“ smatrala da je nužno nastaviti s volonterskim radom za dobrobit djece, Savez je nastavio s radom s istim ciljem i programom, a uz veće isticanje da se njegov rad s djecom i za djecu temelji na primjeni i provedbi Konvencije UN-a o pravima djeteta.

Prava djeteta, snažnije uključivanje roditelja, tolerancija

Na redovitoj godišnjoj Skupštini Saveza DND-a 1990. prihvaćen je dokument pod nazivom: Deklaracija o identitetu Saveza društava Naša djeca Hrvatske. Ima osam odrednica, čiji bit ovdje navodimo u skraćenom obliku: (1) želja i spremnost članstva na daljnje postojanje i djelovanje, (2) kao društvena organizacija u području odgoja i skrbi o djeci, (3) djelovanje samostalno, nestranačko i volontersko, (4) aktivnosti s djecom i akcije za djecu, za ostvarivanje prava djeteta, (5) društvene aktivnosti u slobodnom vremenu za djecu i roditelje, s tim da svako osnovno DND ovisno o svojim mogućnostima i potrebama konkretizira svoje neposredne zadatke i izvedbene planove, (6) primjena fleksibilne organizacijske strukture, otvorene za novitete, (7) imati članove što različitijih zanimanja koji žele raditi s djecom, bez obzira na njihovu životnu dob, spol, naciju, vjeroispovijest i političko opredjeljenje i (8) da za takvu svoju ukupnu djelatnost Savez i osnovni DND-i očekuju punu društvenu potporu i stalne osnovne sustavne izvore sufinanciranja, na što će nadovezivati vlastita priskrbljena sredstva i sredstva ostvarena od privrednih i drugih djelatnosti (sponzora, donatora).

Ova Deklaracija o identitetu Saveza DND-a primjenjuje se već gotovo tri desetljeća s istim ciljem, a vizionarski je nadopunila i osuvremenila stajališta i misli iz 1950. godine te tako omogućuje kontinuirano i uspješno djelovanje Saveza DND-a. Treba naglasiti da je sve što je ostvareno u Savezu DND Hrvatske ostvareno uz puno požrtvovnosti i upornosti, znanja i životnog iskustva, uz veliko stvaralaštvo i radišnost, uz veliki entuzijazam volontera i uz odricanje od dijela svog slobodnoga vremena i zarade. To je uočeno na Petoj konferenciji (1955.) te jednostavno i slikovito izrečeno: „Naša snaga leži u entuzijazmu, u ljubavi naših članova prema djeci, koji su pripravni da se za stvar djece založe, prebrode sve poteškoće, te uporno, gotovo tvrdoglavo idu do kraja u rješavanju dječjih pitanja i potreba“.

Nakon 2000.

I u 21. stoljeću Savez nastavlja provoditi brojne programe, akcije i projekte relevantne za rast i razvoj djece. Aktivnosti Unije fokusirane su na više područja: prava djece, aktivno sudjelovanje djece, obrazovanje i odgoj djece u slobodno vrijeme, kulturu i umjetnički izraz, preventivne akcije u zdravstvu, humanitarne akcije, rekreaciju i ljetne aktivnosti, pomaganje roditeljima u odgoju djece te na međunarodnoj suradnji, a sve uz financijsku potporu resornih ministarstava, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, sponzora i donatora te Europske komisije.

Savez društava Naša djeca Hrvatske kroz razne kreativne i edukativne aktivnosti potiče aktivnu dječju participaciju: kroz Dječje forume i Dječja gradska vijeća, kroz susrete djece s načelnicima, gradonačelnicima, županima i zastupnicima u Saboru, kroz organizirane aktivnosti djece i odraslih povodom Dana konvencije (izložbe, radionice o dječjim pravima, okrugli stolovi, predstave, info štandove...), kroz nagrađivanje najoriginalnijih projekata Dječjih vijeća kojim djeca rješavaju konkretne probleme djece u lokalnim zajednicama. Neki od zapaženijih projekta u prvom desetljeću ovoga stoljeća uključuju: projekte za razvoj i rad Dječjih foruma, od 2005. te u 2010. godini projekt „Živjet ćemo u Europskoj uniji“. Godine 2009. provedene su ,„Radionice forum-kazališta za djecu i roditelje u DND na temu tjelesno kažnjavanje djece“ i „Aktivna dječja participacija – Dječja vijeća (od 2009. do 2018. kontinuirano). U suradnji s Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj proveden je pilot-projekt „Zajedno s djecom svijeta“ 2006. i prikupljena su dječja mišljenja za „Alternativni izvještaj djece o stanju dječjih prava u Hrvatskoj“ i poslan odboru UN-a o pravima djeteta.

Uz kontinuirano dodjelu Nagrade „Grigor Vitez“, redovno se organiziraju smotre dječjeg stvaralaštva „Radost, igra i stvaralaštvo djece“, a od posebnih aktivnosti izdvajamo izložbu ilustracija Nagrade „Grigor Vitez“ 2008., objavu CD-a „Hrvatske usmene priče“ (2008. i 2009.) te izložbu kiparskih radova za prostore u kojima borave djeca održanu 2010. godine.

U travnju 2011. godine započela je provedba Operativnog programa prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska pod nazivom: „Otroci in mladi ne priznajo meja/Djeca i mladi ne priznaju granice” u partnerstvu sa Zvezom prijateljev mladine Slovenija, Zvezom prijateljev mladine Maribor i Društvom Naša djeca Varaždin. Cilj projekta bio je povezivanje i poticanje suradnje između organizacija koje se bave djecom i mladima – Društava Naša djeca u Hrvatskoj i Zveza prijateljev mladine u Sloveniji, prijenos znanja i dobre prakse na teme antidiskriminacije, dječje participacije i kulturalne suradnje te podizanje javne svijesti lokalnog stanovništva o važnosti suživota na pograničnom području prihvaćanjem i uvažavanjem različitosti i ljudskih prava. Projekt je uspješno zaključen krajem ožujka 2013.

Od 1999. godine provode se dvije velike nacionalne akcije „Gradovi i općine – prijatelji djece“ i „Za osmijeh djeteta u bolnici“. Akcijom lokalne zajednice „Gradovi i općine – prijatelji djece“ ostvaruju dječja prava iz Konvencije UN-a. Gradovi/općine, kad zadovolje kriterije iz programa, stječu počasni naziv „Grad/Općina – prijatelj djece“ dok bolnice/dječji odjeli provedbom akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ nakon zadovoljenja kriterija stječu počasni naziv „Bolnica/Dječji odjel – prijatelj svakom djetetu“. Obje ove akcije uvrštene su u nacionalne planove i strategije za djecu pa tako i u trenutno važeću Nacionalnu strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do. 2020. godine.

Osim ovih aktivnosti Savez društava "Naša djeca" surađuje s individualnim Društvima "Naša djeca", potičući ih i pomažući da pokrenu brojne projekte za djecu na lokalnoj razini. Ovi programi obično predstavljaju dugoročne projekte koji promiču aktivnosti za djecu, uključujući, ali ne ograničavajući se na: „Dječji tjedan“, inicijativu „Poruke djece odraslima“, „Dječji tjedan“, „Dan igre“, kao i obilježavanje međunarodnih dana posvećenih djeci i obiteljima.

 

Ovaj pregled našeg djelovanja nastao je iz teksta o povijesti društava „Naša djeca Hrvatske“, kojeg je napisao Emil Paravina, a objavljen je u monografiji Saveza izdanoj uz 60 godina djelovanja.

Tekst je skraćen i nadopunjen novijim podacima za potrebe weba.

Cijeli tekst Emila Paravine pročitajte ovdje.