Blog

Kako i zašto ograničiti vrijeme za ekranom?

Roditelji, učitelji, ali i svi odrasli moraju zajednički raditi, ali i mijenjati svoje ponašanje kako bi djecu odvratili od potencijalno štetnih posljedica pretjeranog boravka na internetu. Djecu treba poticati da provode svoje vrijeme igrajući se tradicionalnih igara u prirodi, ali i da provode kvalitetno slobodno vrijeme s ostalim članovima obitelji.

To je stav novinarke Marije Onzain, koja piše za blog naše partnerske mreže „Child in the City“, ali i poznatog danskog pedagoga Jespera Juula čiji je tekst prilagođen za stranicu medijaskapismenost.hr i koji zadnjih 10-ak godina u okviru Familylaba kroz rad sa stručnjacima i roditeljima promovira te širi ideje o novim paradigmama u odnosu između djece i odraslih.

Maria Onzain u svome se blogu poziva na izvješća koja tvrde da pretjeran boravak tinejdžera na internetu i socijalnim mrežama može dovesti do ovisnosti i depresije te da boravak mlađe djece na internetu umjetno stvara sjedilačku populaciju kod mlađe djece koja su prirodno veoma aktivna. Jesper Juul, pak, promatra kako „pametni telefoni izgladnjuju srca“ djece i roditelja. No, ne treba misliti da autori zagovaraju potpuno odricanje od pametnih uređaja i modernih tehnologija. Oni samo upozoravaju na ovisnička ponašanja te na druge negativne posljedice za tjelesno i mentalno zdravlje djece koja previše borave za računalom.

Naravno da je moguće i korisno igrati se na računalu, Maria vjeruje da tradicionalna igra ne služi samo zabavi već da ona pomaže djeci da nauče i razvijaju veze mozga kroz iskustva, pa je igra na otvorenom presudna komponenta rasta i razvoja mozga, tijela i intelekta. Vlade, odjeli obrazovanja i nastavnici moraju svi raditi kako bi pomogli djeci postići ravnotežu između internetskog vremena i tradicionalne igre. Maria Onzain nudi i preporuke za to: 1) roditelji svojim primjerom mogu djecu odvući od ekrana (čitanjem knjige, šetnjom, gašenjem mobitela za objedom) jer djeca uče oponašajući roditelje, 2) škole mogu uvesti zone bez interneta i organizirati izlete i škole u prirodi, 3) vlade i edukatori mogu pomoći formirati i proširiti publikacije o medijskoj pismenosti u digitalno doba.

Obiteljski pedagog i terapeut Jesper Juul slaže se s preporukama usmjerenim obiteljima i djeci. Prema istraživanju mladih roditelja i djece u Danskoj iz 2016. godine, Juul napominje kako većina djece školske dobi navodi da bi voljeli provesti zajedno više neometanog vremena s roditeljima, a isto su željeli i njihovi roditelji. No, on ide korak dalje i raščlanjuje taj osjećaj „nedostajanja“ o kojem govore djeca. Djeca se osjećaju bespomoćno jer mnoge stvari koje bi voljeli podijeliti sa svojim roditeljima jednostavno ne mogu izraziti zbog stresa koji je izazvan nedostatkom vremena. Djeca se osjećaju zbunjeno kad misle da roditelji nemaju vremena za njih jer uvijek moraju biti dostupna na poslu, na kompjuteru, na telefonu. Djeci je potreban osjećaj sigurnosti, bliskosti, povjerenja i empatija roditelja koju često ne dobivaju. Zato i on predlaže terapiju roditeljskog i dječjeg odvikavanja od ekrana, pogotovo stoga što je upoznat s relevantnim istraživanjima u kojima su se zadnjih četiri do šest godina radili eksperimenti gdje je djeci ograničeno korištenje pametnih telefona u obrazovnim institucijama, a obitelji su pokušale živjeti bez njih na neko vrijeme koje su si sami odredili. Pozitivne povratne informacije od svih dobnih skupina sve su iznenadile. Djeca su bila uspješnija u školi, a i roditelji su se brzo navikli na obiteljske aktivnosti u prirodi.

Nije li i to razlog da provedete dan družeći se s članovima svoje obitelji?

Društva „Naša djeca“ nude vam brojne aktivnosti za djecu i roditelje povodom skorašnjeg dana obitelji koji se 15. svibnja obilježava u gradovima i općinama Hrvatske. Pogledajte kako je 2017. Dan obitelji obilježen u Crikvenici, Kutini, Opatiji i Poreču.